Kršćanstvo je najviše rasprostranjena religija u zemlji, prvenstveno zastupljeno rimokatoličkom i protestantskom crkvom. U pojedinim kantonima dominira po jedna od te dvije vjeroispovijesti. 2017. godine je bilo oko 36 procenata stanovnika katoličko i oko 24 procenata protestantsko. Ali, postoje i drugi vjerski smjerovi u Švajcarskoj: 5,4 procentata nastanjenog stanovništva su muslimani, 5,9 procenata pravoslavci i drugi kršćani, te oko jedan procenat hinduisti, budisti i židovi.

Ali, zadnjih godina je mnogo ljudi istupilo iz crkve. Zbog toga se broj osoba bez vjeroispovijesti znatno povećao. 2017. godine je udio ljudi bez vjeroispovijesti iznosio 26 procenata. (Izvor: Savezna služba za statistiku, stanje 2017.)

U Švajcarskoj su crkva i država odvojeni. Pravo na slobodu vjeroispovjesti, mišljenja i kulture je čvrsto utemeljeno u Saveznom ustavu. Svaki čovjek stoga ima pravo da slobodno odluči, da li želi biti vjernik i koju religiju želi ili ne želi prakticirati.

Svoju vjeru ili religiju se smije i mijenjati, te se svoj stav smije slobodno izjaviti. To vrijedi na isti način i za pojedince i za vjerske zajednice. Svako ima pravo iskazivanja svoje vjere samostalno ili u grupi kroz kultne obrede, religiozne obrede ili rituale.